Nistagmus ⏐ Nekontrolisani pokreti oka
Stanje kada vaše oči prave repetitivne, nevoljne pokrete naziva se nistagmus. To može uticati na vid, ali i na ravnotežu i koordinaciju. Pokreti očiju mogu biti lijevo-desno (horizontalni nistagmus), gore-dole (vertikalni nistagmus) ili čak kružno (rotacioni nistagmus). Vrlo teško bude stabilno gledati u neki objekt pa osobe sa nistagmusom nauče da klimaju glavom, da drže glavu u različitim položajima sa ciljem da kompenziraju neophodni fokus na neku stvar. Tačan uzrok često bude nepoznat, ali svakako da umor i stres mogu pogoršati navedeno stanje.
Dva su glavna oblika nistagmusa kod djece i odraslih:
Urođeni – počinje kod dojenčadi, obično do 3. mjeseca starosti i najčešće se radi o horizontalnom nistagmusu. Često se pojavljuje udruženo sa nerazvijenim optičkim živcem, albinizmom, kongenitalnom kataraktom, urođenim nedostatkom šarenice oka. A može biti i nasljedan.
Stečeni – je oblik nistagmusa koji se javlja kasnije u djetinjstvu ili pak u odrasloj dobi. Uzrok često biva nepoznati, ali neka od najčešćih stanja su posljedica poremećaja centralnog nervnog sistema, metaboličkih poremećaja, ali se pojavljuje kod zloupotrebe alkohola i određenih lijekova.
Spasmus nutans je sindrom koji se javlja u ranom djetinjstvu. Sastoji se od trijade simptoma: klimanje glavom, nevoljni pokreti oka i naginjanje glave. Oftalmološki i neurološki nalazi su većinom uredni. Ovo stanje je benigno te spontano prolazi obično između 2. i 8. godine života djeteta. Ne zahtjeva liječenje.
Šta znamo o uzrocima nistagmusa?
Pomjeranje vaših očiju kontroliše se mozgom, a one se prilagođavaju tj. prate pokrete vaše glave. Na taj način stabilizacijom slike mi vidimo oštriju sliku. Tako da kod pacijenata koji imaju nistagmus određena područja mozga ne funkcionišu kako bi trebali. Kao što gore rekosmo ponekada ne možemo naći jasan uzrok pojave nistagmusa, ali ipak se u literaturi pominje nekoliko stanja koja ga uzrokoju.
Stanja koja se dovode u vezu sa nistagmusom su:
- nasljedna forma
- problemu unutrašnjeg uha
- moždani udar
- problemi sa očima kod djece kao što su katarakte, strabizmi i drugi
- albinizam
- multipla skleroza
- povrede glave
- zloupotreba alkohola i lijekova, droga
Simptomi nistagmusa
Glavni simptom nistagmusa su nekontrolisani pokreti oka. Brzina tih pokreta može varirati, a najčešće je to na oba oka sinhronizovano. Od drugim simptoma mogu se javljati vrtoglavice, fotosenzitivnost, problemi sa ravnotežom, teška adaptacija vida u mraku, osjećaj da vaša okolina podrhtava.
Nerijetko se dešava da osoba naginje ili pomjera glavu na neku stranu da bi prilagodila se tim pokretima tj. da bi bolje mogli vidjeti. Kod djece se manifestuje nešto drugačije, tačnije imaju zamagljen vid.
Kako se postavlja dijagnoza?
Svakako je neophodan pregled oftalmologa, koji će pored ispitivanja nistagmusa svakako tragati i za drugim uzrocima od strane očiju. Izvodi se posebno, a jednostavno testiranje koje se sastoji da se osoba okreće u prostoriji oko 30 sekundi. Potom se zaustavi te pokušava da gleda u dogovoreni predmet. Test možemo smatrati pozitivnim ako oči se prvo kreću u jednom smijeru, a potom brzo u suprotnom.
Dodatni testovi podrazumjevaju:
- Neurološki pregled
- Pregled sluha
- Snimanje pokreta očiju (detaljnije se vrši uvid u vrstu pokreta)
- Digitalne slikovne metode poput CT-a i magnetne rezonance (MRI)
Tretman
Neophodno je prvo utvrditi uzrok nistagmusa, a potom shodno tome prilagoditi liječenje. Nekada je to vrlo jednostavan tretman kao što je prestanak konzumiranja alkohola ili određenog lijeka. Bitno za napomenuti da pomagala za vid tipa naočala ili sočiva neće ukloniti nistagmus, ali mogu uticati na stanje koje je uzrokovalo ga. Također, moguće je izvršiti i operaciju nad mišićima oka. Zatim postoje i lijekovi koji mogu olakšati simptome nistagmusa, što ne vrijedi za djecu. Preporučuju se i vježbe za nistagmus. Neke od njih utiču na unutrašnje uho; zatim vježbe za stabilizaciju pokreta; vježbe za poboljšanje ravnoteže.
